Porijeklo livanjskih divljih konja ima veze s utjecajem čovjeka. U pitanju su radni konji koji su služili za poljoprivrednu proizvodnju. Pojavom traktora vlasnici su konje umjesto prodaje ili ubijanja pustili u prirodu. Uslijed velikih ekonomskih i ratnih migracija ljudi su napuštali svoje domove i „blago“ – domaće životinje. Srećom vojska ih je pustila u prirodu. Netom poslije rata broj divljih konja je sveden na minimum, oko 50-tak grla te je rastao do otprilike 200 grla kada su 2010. godine zaštićeni. U proteklih 7-8 godina ukupan broj se udvostručio. Broj divljih konja danas je 700 grla.
Važno je reći kako je prošlo dovoljno vremena za smjenu generacija, stoga divlji konji koji danas žive na Kruzima su u potpunosti divlji.
Visoravan Kruzi dom je divljih konja. To je prostor oko 150 km2 što je ogromno područje. Nadmorska visina područja je oko 1200 m. Sa sjeverne strane visoravni nalazi se planina Cincar, nadmorske visine 2006 m, istočno je perivoj Borova glava i Šuičko polje, zapadno Glamočko polje, a južno Livanjsko polje.
Nepregledni pašnjaci i visoki planinski vrhovi idealni su za njihov život. Hrane tj. ispaše ima u izobilju, osim zimi kad se spuštaju u niže krajeve. Treba napomenuti kako je na tom području uvijek vjetrovito te najčešće bura odnese snijeg pa se ispaša i dalje može odvijati. Zbog vremnskih prilika, odnosno neprilika nerijetko konji „uđu u oblake“. Na taj način izbjegavaju padaline.
